Inženjerska geodezija

Geodetske podloge

Proces izrade projektne dokumentacije podrazumijeva iznalaženje najboljeg rješenja izgradnje nekog objekta koje je optimizovano sa više aspekata (socijalni, finansijski,ekološki…).

Kako bi se već u fazi projektovanja kvalitetno sagledale sve karakteristike novog objekta (zgrada, saobraćajnica, tunel, most, brana…) koje umnogome zavise od prostornih karakteristika lokacije na kojoj se grade, neophodno je posebnu pažnju posvetiti izradi geodetske podloge, kao osnovnog inputa prilikom projektovanja. Geodetska podloga se najčešće izrađuje u državnom koordinatnom sistemu (isti sistem važi za katastar nepokretnosti) i sadrži veliki broj različitih geoprostornih podataka. Izradjuje se u digitalnom i analognom (štampanom) obliku u odgovarajućoj razmjeri, a u skladu sa zahtjevima projekta.

U savremenoj geodeziji veliki akcenat je stavljen na moderne/digitalne tehnologije prikupljanja podataka i njihovu obradu, čiji je maksimum prezentacije moguć jedino digitalnim putem. Uprkos tome, analogna geodetska podloga i klasičan vid interpretacije i dalje je obavezni dio projektne i druge dokumentacije u građevinarstvu.

Praćenje geometrije objekta u toku izgradnje

Iskustvo pokazuje da uspjeh u izgradnji objekata u najvećoj mjeri zavisi od mogućnosti da se objekat izvede u najvećoj mogućoj mjeri u skladu sa njegovim projektom, kako u pogledu ugradnje projektovanih materijala, tako i u pogledu mogućnosti da se izvede projektovana geometrija objekta.
Geometrija objekta predstavlja projektovane trodimenzionalne mjere objekta u drzavnom koordinatnom sistemu sa pratećom infrastrukturom (isti koordinatni sistem važi za katastar nepokretnosti) . Objekat je reprezentovan određenim brojem projektovanih tačaka (projektovanih X,Y,Z veličina) koje se geodetskim metodama obilježavaju i prate u toku izgradnje objekta. Sva mjerenja se vrše sa geodetske mreže koja je služila za izradu geodetske podloge ili njoj homogene/kompatibilne mreže.
Pružanjem usluga praćenja geometrije objekata naši stručnjaci se susrijeću sa raznoraznim zahtjevima projekata, pri čemu se biraju odgovarajuće geodetske metode obilježavanja (u zavisnosti od potrebne tačnosti obilježavanja, oblika i kompleksnosti objekta, vremenskih uslova …)
Za određene vrste objekata neophodna je permanentno praćenje njegove geometrije, kako u toku izgradnje, tako i u toku eksploatacije toga objekta. Takve vrste geodetskih usluga nazivaju se Osmatranje deformacija objekta (Oskultacije) i izvode se periodično po epohama.
Najmodernija oprema i iskustvo našeg tima omogućavaju nam da ponudimo najbolju geodetsku uslugu.

Aerofotogrametrija-snimanje dronom

Fotogrametrija je tehnologija za prikupljanje pouzdanih trodimenzionalnih informacija o objektima i okruženju kroz proces snimanja, mjerenja i interpretacije fotografskih snimaka . Prema načinu dobijanja podataka dijeli se na: analognu (klasičan film) i digitalnu (digitalni nosilac podataka). Podjela prema položaju kamere: terestrička fotogrametrija(kamera je na zemlji), aerofotogrametrija (kamera se nalazi u avionu, helikopteru, dronu), satelitska fotogrametrija(kamera satelita).

Viskoko precizna snimanja iz vazduha WingtraOneVTOL (http://normangroup.info/vekom/portfolio/wingtraone/) dronom samo su dio podrške koju pružamo u oblasti prikupljanja i obrade geoprostornih podataka (inženjering, katastar, GIS, poljoprivreda, očuvanje životne sredine …). Zahvaljujući svom hibridnom VTOL dizajnu i kamerama visoke rezolucije (do 42MP) Wingtra One obezbeđuje podatke aerofotogrametrijskog snimanja sa kojima se drugi bespilotni sistemi teško mogu porediti u smislu kvaliteta fotografija i postignute tačnosti. Na to treba dodati učinkovitost 80% veću u odnosu na klasične terestricke metode snimanja ili komercijalne koptere.

3D lasersko skeniranje

Tehnologija terestričkog laserskog skeniranja je prisutna u geodeziji od ranih 90-tih godina, a nagli razvoj je ostvaren tek nakon 2000. godine. Glavna prednost ove u odnosu na konvencionalne terestričke mjerne tehnike je da se za kratko vrijeme može prikupiti velika količina podataka, što značajno smanjuje obim radova na terenu.

Objekat se predstavlja sa velikim brojem tačaka, pa je njihovim modelovanjem moguće dobiti vizuelno vjeran trodimenzionalni model.

Unaprijeđenjem funkcionalnih karakteristika laserskih skenera, kao i razvojem informacionih tehnologija, u poslednje vrijeme su se stvorili osnovni preduslovi da se u okviru jednog zaokruženog procesa snimanja i obrade masovnih podataka zadovolje dva osnovna zahtjeva: stvaranje realnog modela objekta po formi i obliku i visoka 3D geometrijska tačnost modela objekta. Prvi zahtjev se odnosi na vizuelnu interpretaciju objekta snimanja i mogućnost dokumentovanja izvedenog stanja u tom smislu, dok je drugi interesantniji sa geodetskog stanovišta. Oblasti geodetske primjene laserskog skeniranja su u radovima gde nije prioritet ostvariti milimetarsku položajnu tačnost, odnosno za snimanje kulturno istorijskih spomenika,industrijskih postrojenja i fasada objekata, a često i za izradu topografskih podloga. U poslednje vrijeme su prisutni radovi na ispitivanju ove tehnologije u praćenju deformacija inženjerskih struktura, gdje se apriori zahteva visoka geometrijska tačnost modela objekta.